Nesvjesno i svjesno - ova dva koncepta su uključena u koncept u psihologiji, koji karakteriše dvije usko povezane strane čovjekovih ideja o vlastitoj ličnosti. Stoga, kada je u pitanju nesvjesno, ne može se ne dodirnuti svjesno. Uprkos činjenici da se tim aspektima ličnosti obično suprotstavljaju, oni i dalje čine jedinstvenu cjelinu, iako djeluju na različitim nivoima.
Instrukcije
Korak 1
Svijest, koja se inače naziva svjesnom, oblik je u kojem se pojavljuje objektivna stvarnost, odražena ljudskom psihom. To ne znači da se svijest i stvarnost podudaraju, ali može se tvrditi da postoji nešto zajedničko između njih. Svjesnost je veza između stvarnosti i nesvjesnog; na njenoj osnovi osoba oblikuje svoju sliku svijeta.
Korak 2
Nesvjesno se inače naziva podsvijest. To su razni procesi u ljudskoj psihi koji se njome ne kontroliraju, najčešće se uopće ne ostvaruju i ne odražavaju u inteligentnoj aktivnosti. Čak i ako u fokus svoje pažnje stavite podsvijest u određenim njenim aspektima, izuzetno je teško shvatiti je.
Korak 3
Nesvjesno se može manifestovati u nekoliko aspekata. Prije svega, to je motivacija za akciju koja je osoba nesvjesna. Može biti da su pravi uzroci ponašanja neprihvatljivi sa stanovišta etike ili socijalnosti pojedinca, pa nisu prepoznati. Dogodi se da nekoliko istinskih uzroka ponašanja dođe u jasan sukob, i premda potiču jedno djelovanje, neki od njih nalaze se u nesvijesti, tako da u glavi osobe nema kontradikcije.
Korak 4
Drugo, nesvjesnom pripadaju različiti algoritmi ponašanja, koje je osoba toliko razradila da ih nije ni potrebno percipirati, kako ne bi zauzeli resurs mozga. Treća manifestacija nesvjesnog je percepcija. Obično, da bi obradio informacije o trenutnoj situaciji, mozak mora analizirati ogromnu količinu informacija i ako bi se svaka radnja dogodila svjesno, osoba ne bi mogla reagirati na podražaj. Nesvjesno također uključuje procese intuicije, nadahnuća, nadahnuća i slične pojave. Oni se takođe temelje na informacijama akumuliranim u nesvjesnom sloju, koje se na neshvatljiv način koriste za svijest.
Korak 5
Prvi koji je razvio teoriju nesvjesnog bio je Sigmund Freud, austrijski psiholog. Zanimala ga je činjenica da se nesvjesni motivi ljudi manifestiraju u snovima, neurotičnim patologijama i kreativnosti, odnosno u stanjima kada se osoba ne suzdržava posebno. Freud je primijetio da kontradikcija između svijesti i želja koje diktira podsvijest često dovodi do unutarnjih sukoba u čovjeku. Metoda psihoanalize osmišljena je da riješi ovu kontradikciju i pomogne osobi da pronađe prihvatljiv izlaz za ostvarenje podsvjesne napetosti.
Korak 6
Freudovsku teoriju podsvjesno je razvio austrijski naučnik Carl Gustav Jung, koji je identificirao nesvjesne procese ne samo jedne osobe, već i kolektivne, kao i Jacques Marie Emile Lacan, koji je povukao paralelu između psihoanalitike i lingvistike i predložio tretman pacijenti sa lingvističkim metodama. Nisu se svi psihoterapeuti složili s njim, iako je u nekim slučajevima Lacanova metoda zaista dovela do uspjeha.
