Stres na poslu, porodični problemi, gubitak voljenih osoba, životni preokreti - sve to može izazvati depresiju. Podlegavši ovom stanju, osoba postaje dosadna, tužna, nesretna i gubi zanimanje za život.
Instrukcije
Korak 1
Svijet je o depresiji saznao prije mnogo godina. Čak se i u Bibliji govorilo o prisutnosti ove bolesti kod kralja Davida. Nešto kasnije, Hipokrat je depresiju nazvao "melanholijom", što se prevodi kao "crna žuč". Prema jednoj od teorija popularnih u to doba, postojala je ideja da ljudsko tijelo sadrži 4 vrste tečnosti: krv, flegm, crnu i žutu žuč.
Korak 2
Sada se depresija shvaća kao sindrom koji karakterizira niz simptoma. To uključuje depresivno raspoloženje, pretjeranu tugu i malodušnost. Uz melanholiju i uobičajenu tugu, ovi su simptomi mnogo manje izraženi i ne utječu na svakodnevni život u istoj mjeri kao tijekom depresije.
Korak 3
Osoba u takvom stanju nije samo uvijek tužna. Promjene se dešavaju i na fiziološkom nivou. S produljenom depresijom, san i rad crijeva mogu biti poremećeni, javljaju se iznenadni napadi suza i intenzitet seksualne želje smanjuje.
Korak 4
Depresija može pogoršati razvoj različitih bolesti. Dakle, povećava se rizik od astme, koronarne bolesti srca i drugih bolesti. Stoga biste trebali odmah započeti liječenje depresije kako biste eliminirali vjerovatnoću nuspojava. Depresiju najčešće dijagnosticira psihoterapeut, a ne psihijatar.
Korak 5
Postoje 3 najčešće vrste ove bolesti. Jedna od njih je duboka depresija. Karakterizira ga pojava simptoma koji ometaju uobičajeni način života osobe i snažno utječu na njegovo zdravlje.
Korak 6
Distimija je drugi oblik depresije. Karakterizira ga pojava simptoma koji ne remete uobičajenu rutinu života, ali primjetno ometaju „potpuno uživanje“u onim stvarima koje su ranije donosile ugodne utiske.
Korak 7
Bipolarnu depresiju karakteriziraju promjene raspoloženja. Najčešće se nasljeđuje, ali prisustvo rođaka podložnih ovoj vrsti bolesti ne garantira da će se kod vas razviti.
