Nirvana je središnji koncept religije budizma i nekih područja jainizma, brahmanizma i hinduizma, a pritom ostaje neodrediva.
Instrukcije
Korak 1
Na sanskrtu, "nirvana" blijedi, blijedi, a ni prvo ni drugo značenje nemaju negativne konotacije. Nirvana je krajnji cilj svakog ljudskog postojanja, izražen u prestanku patnje - dukkha, vezanostima - dosha, ponovnom rađanju - samsara i isključivanju iz utjecaja "zakona karme". Nirvana je podijeljena na upadhashesha - izumiranje ljudskih strasti i apupadhashesha - prestanak samog bivanja (parinirvana).
Korak 2
Nirvana je rezultat "plemenitog osmostrukog puta", koji je glavni sadržaj Budinih učenja: - ispravan pogled; - ispravno razmišljanje; - ispravan govor; - ispravni postupci; - ispravan način života; - ispravna pažnja; - ispravna meditacija.
Korak 3
Postizanje nirvane moguće je samo nakon potpunog odbacivanja misli, osjećaja i percepcije (nirodha) i potpunog prestanka ovih procesa. Klasični budizam smatra da je to moguće samo za budističkog monaha ili samog Budu.
Korak 4
Dalje postojanje onoga koji je postigao nirvanu ne može se definirati nama dostupnim terminima, ali se može negativno opisati intuitivno - onaj koji je postigao nirvanu ne može se nazvati: - postojećim; - nepostojećim; - istovremeno postojećim i nepostojeće; - nepostojeće.
Korak 5
Stoga se nirvana definira kao: - nije rođena; - nije proizvedena; - nije stvorena; - nije ujedinjena, koju karakteriše samo odsustvo vezanosti, težnji i iluzija. Neuporedivost nirvane određuje njegovu neopisivost.
Korak 6
Kasnija djela pristalica Mahayane tumače nirvanu kao: - nepostojeću, jer se ne može uništiti i nije podložna propadanju, nema očigledan uzrok i ima svoju prirodu (nihsvabhava); nepostojeće pretpostavlja postojanje postojećeg i nije neovisno; - nije oboje, jer nema međusobno isključujuće karakteristike, tj. se u osnovi ne razlikuje od samsare i kao takva postaje prava priroda stvari.
