Sanjanje je možda jedan od najtajanstvenijih fenomena koji se događa ljudskom umu. Hypnos (drevni glasnik snova) ili njegov sin Morpheus to radi svugdje i s kim. Neki vjeruju da su snovi impulsi poslani iz suptilnih svjetova, drugi pokušavaju u njima vidjeti budućnost. Svjetski poznati psihoterapeut Z. Freud uspio je stvoriti čitavu nauku koja se temeljila samo na tumačenju snova. Zašto sanjamo
Instrukcije
Korak 1
Postoje dvije vrste spavanja: REM spavanje i NREM spavanje. Sve počinje s sporotalasnim snom, koji uključuje 4 faze.
U prvoj fazi dolazi do uspavljivanja. Sjetite se ovog osjećaja kada ste na rubu da zaspite, u nekoj vrsti polusna, koji se može prekinuti oštrim početkom. U to se vrijeme tonus mišića smanjuje.
Druga faza karakterizira plitko spavanje i zauzima većinu ukupnog vremena spavanja. Puls se usporava, a tjelesna temperatura pada. Pored toga, dolazi do daljnjeg smanjenja mišićne aktivnosti.
Treća i četvrta faza su vrijeme dubokog sna. U tom periodu tijelo prima neophodni dio fizičkog sna. Postoji dotok krvi u mišiće, povećana proizvodnja hormona rasta itd.
Nakon završetka faze REM spavanja, javlja se REM spavanje. Tijekom takvog spavanja javljaju se brzi pokreti očiju ispod kapaka, porast krvnog pritiska, pojačani protok krvi u mozak, kao i nepravilan rad srca i neujednačeno disanje. U ovoj fazi osoba vidi snove.
Korak 2
Funkcionalnost REM spavanja još uvijek nije u potpunosti razumljiva. Američki naučnici smatraju da je to neophodno kako bi se organizovale informacije pohranjene u memoriji. Na osnovu eksperimenata dokazano je da mozak u snu sedam puta brže reproducira živčane impulse koje osoba primi tokom budnosti. Ova reprodukcija utisaka stečenih tokom dana neophodna je za formiranje uspomena. Odnosno, sve se informacije prepisuju iz kratkoročne memorije u dugoročne medije.
Korak 3
Početkom 20. vijeka znanstveni svijet počeo je govoriti o činjenici da se tijekom budnosti u ljudskom tijelu nakupljaju kemijski spojevi poput ugljičnog dioksida, mliječne kiseline i holesterola. Tijekom spavanja ove se supstance rasipaju, utječući na mozak na takav način da generira projekcije snova.
Korak 4
Prema drugoj teoriji, snovi su način za ponovno pokretanje mozga. Drugim riječima, snovi pomažu mozgu da se riješi nepotrebnih informacija i radi pravilno. Inače, mozak ne bi usporio kako bi propao.
Korak 5
Drugo moguće objašnjenje za pojavu snova je nestalna električna aktivnost. Otprilike svakih 90 minuta, moždano se deblo aktivira i počinje slati nekontrolirane električne impulse. U međuvremenu ih presreće prednji mozak koji je odgovoran za analitičke procese, koji pokušava shvatiti nejasne signale. Ova analiza se manifestuje u obliku snova.
Korak 6
Malo je vjerojatno da bi se neko prepirao s činjenicom da je spavanje izravno povezano s osjećajima, strahovima, željama, kako očitovanim tako i skrivenim. U isto vrijeme, snovi se mogu prekrivati bilo kojim faktorima koji utječu na organe percepcije osobe koja spava. Ovisno o tim faktorima, radnja snova se neprestano mijenja. Svako ko legne praznog stomaka vjerovatno će vidjeti hranu u snu. Ako je uspavanoj osobi hladno, u snu će tražiti toplinu i utjehu. A osoba koja tijekom spavanja legne rukom jasno će sanjati da na njenoj ruci ima ranu, posjekotinu ili nešto gore.
