Dešava se da se ljudi nađu u uznemirujućim situacijama. Na primjer, osoba kojoj su se nadali iznenada ne uspije ili neke kupovine ispadnu nešto skuplje od planiranih. Oni lako mogu pokvariti raspoloženje, ali svejedno, mnogi ih brzo zaborave. Ako istovremeno osoba dugo vremena doživljava razočaranje, anksioznost, očaj i druge negativne emocije, možemo govoriti o frustraciji.
Frustracija u psihologiji je mentalno stanje koje nastaje zbog stvarne ili izmišljene nemogućnosti da se zadovolje vlastite potrebe ili neusklađenosti postojećih sposobnosti sa nečijim željama. Frustraciju možemo nazvati traumatičnim emocionalnim stanjem. Ovo se stanje izražava direktno u iskustvima i odgovarajućem ponašanju kada se tokom postizanja određenog cilja pojave određene nepremostive poteškoće.
Uzroci frustracije mogu biti: padovi, stres, situacije koje smanjuju samopoštovanje. U ovom slučaju frustrirajući je određena prepreka, zbog koje je nemoguće ispuniti plan. Štaviše, prepreke mogu biti vanjske i unutarnje. Osoba možda nema dovoljno novca (vanjska prepreka) ili iskustva, znanja (interna). Razlozi mogu biti i sukobi: s okolinom (vanjska prepreka) ili intrapersonalno. Gubici mogu djelovati kao frustrirajući: financijski gubici (vanjski) ili gubitak učinka, samopouzdanje (unutarnji). Drugim preprekama mogu se smatrati ograničenja, norme i pravila, zakoni (vanjski) ili savjest, poštenje i integritet (unutrašnji).
Samo o samoj ličnosti ovisi kako će se izvući iz ove situacije. To se može učiniti na konstruktivan način ili na destruktivan način. Konstruktivni oblici frustracije možemo nazvati racionalizacijom i intenziviranjem napora. Glavni destruktivni oblici uključuju: supstituciju, raseljavanje, agresiju, fiksaciju, regresiju, depresiju.
Racionalizacija pretpostavlja analizu situacije, potragu za pozitivnim aspektima čak i u neugodnom slučaju, opravdanje nekih zaključaka za budućnost.
Intenziviranje napora očituje se u još većoj težnji za postizanjem cilja, mobilizacijom svih unutrašnjih i vanjskih napora za to.
Zamjenu se ponekad može gledati i pozitivno, ali to ipak nije rješenje za stvarnu frustrirajuću situaciju. Zamjena je situacija u kojoj se jedna nezadovoljena potreba zamjenjuje drugom.
Raseljavanje je slično zamjeni, ali sastoji se u izravnoj promjeni predmeta frustrirajuće situacije. Dakle, ljudi odjednom počinju oduzimati bijes od svojih voljenih izazvan radnom vezom.
Agresija je destruktivno i destruktivno ponašanje osobe koje može naštetiti i drugima i samoj osobi. Tipično je ovo ponašanje uzrokovano određenim zastojima koji se javljaju u posljednjem trenutku prije postizanja željenog.
Fiksiranje se naziva i stereotipno ponašanje. To su situacije kada osoba postane opsjednuta izvođenjem nekih beskorisnih ili opasnih radnji, čak i kad se zna da definitivno neće moći donijeti rezultate.
Regresija se gleda kao suprotnost napretku. Ovo je povratak nekim primitivnim oblicima ponašanja, situaciji kada osoba, kako kažu, padne u djetinjstvo.
Depresija je depresivno, depresivno stanje ličnosti koje može dovesti do najtužnijih posljedica. Uz takve manifestacije vrijedi potražiti pomoć od stručnjaka.
