Socijalni Strah

Socijalni Strah
Socijalni Strah

Video: Socijalni Strah

Video: Socijalni Strah
Video: Одговор духовника - Социјална фобија 2024, Decembar
Anonim

Uprkos činjenici da je osoba od djetinjstva u kontaktu s vanjskim svijetom, u budućnosti se može suočiti s problemom komunikacije s društvenim okruženjem. Razlikovati probleme koji zahtijevaju liječenje i one koji se ponekad javljaju u komunikaciji s društvom.

Socijalni strah
Socijalni strah

Određene poteškoće uključuju:

1. Nesposobnost da brane svoje interese, a da su potpuno u pravu.

2. Nemogućnost izražavanja osjećaja prema partneru.

3. Poteškoće u uspostavljanju kontakta sa osobom koja vas zanima i nemogućnost izgradnje socijalnih odnosa.

4. Strah od prigovora i nezadovoljstva sagovornika prilikom primanja zahtjeva.

Mnogi ljudi koji imaju problema s interakcijom u društvenom svijetu plaše se osuđivanja. Obično su to pojedinci koji potajno sanjaju da postanu vođe i zaista imaju snažne liderske kvalitete. Zbog nemogućnosti da izraze svoje misli i osjećaje, nikada ne uspiju, iako imaju sve što im je za to potrebno. Siva maska miša pomaže im da ostanu u mirnoj emocionalnoj ljusci. Neizvjesnost osobe može biti i zbog činjenice da ne može razlikovati nijanse govora sagovornika. Kao rezultat stalnog nerazumijevanja, nakupljaju se neriješeni problemi i negativne emocije.

Da biste postali samopouzdani, morate što češće komunicirati sa strancima. To može biti samo nekoliko fraza bačenih s taksistom ili prodavačem u trgovini. Učenje da branite svoje interese treba početi od malog. Iskustvo donosi samopouzdanje. Kada komunicirate, ne biste trebali biti usredotočeni na svoja unutarnja iskustva, jer će to ometati razumijevanje emocija i izraza lica sugovornika, što znači da mu neće omogućiti da bude zainteresiran za komunikaciju.

Koncepti vanjske komunikacije i unutarnjeg dijaloga ne mogu se međusobno pratiti. Obično se ovi procesi slijede. Stoga će fokusiranje na ponašanje sagovornika tokom dijaloga uživo pomoći da se izbjegnu psihološki problemi.

U psihološkoj praksi postoji dokazano pravilo. Kaže da osoba nikome ništa nije dužna i da mora živjeti u skladu sa svojim moralnim principima, a ne na osnovu procjena drugih. Samokritičnost bi trebala biti umjerena i nikako ne bi trebalo biti samo-mržnje. Razvijen osjećaj krivnje neće pomoći visokim postignućima, već će, naprotiv, suzbiti izdanak samorazvoja. Iskrenost prema sebi pomaže da postanete sigurniji u komunikaciju s vanjskim svijetom i, shodno tome, postanete uspješna osoba.

Preporučuje se: