Sumnjivost je osobina ličnosti usko povezana sa anksioznošću. Karakteriziraju je anksioznost, neprijatno uzbuđenje, opsesivne strahovite misli, sumnjičavost. Sumnjivi ljudi su često sramežljivi, nepovjerljivi. Ponekad sumnjičavost može pomoći u sprečavanju bilo koje opasne situacije, ali češće ova osobina truje život. Kako to obuzdati?
Prekomjerna sumnjičavost u većini slučajeva nastaje zbog niskog samopoštovanja, povećane anksioznosti, zbog obilja unutrašnjih strahova i strahova, zbog nepovjerljivog odnosa prema svijetu. Sumnjičava i anksiozna osoba ovisi o vanjskim mišljenjima, bolno reagira na kritike i primjedbe, osjeća se izgubljeno i nesigurno u bilo kojoj stresnoj situaciji, a ponekad i u uobičajenim životnim uvjetima. Međutim, ova sumnjiva osobina ličnosti povezana je ne samo sa određenim emocijama i osjećajima.
Psiholozi vjeruju da stupanj sumnje i anksioznosti ovisi o tome koliko je dobro razvijeno čovjekovo pamćenje. Opsesivne misli, prvenstveno povezane sa strahom, nastaju kada se osoba ne sjeća šta radi. U takvoj situaciji razni simulatori i vježbe koji jačaju pamćenje pomoći će smanjiti stupanj sumnjičavosti.
Pored toga, sumnjivi ljudi često su potpuno uronjeni isključivo u svoja tjeskobna iskustva i maštanja. Mogu razmišljati o mnogim stvarima odjednom, izvršavajući bilo koju radnju potpuno automatski. Da biste se nosili sa sumnjom i anksioznošću, trebate naučiti svjesno izvoditi bilo kakve radnje, navikavati se na „biti u trenutku“, živjeti „ovdje i sada“. U tome će vam pomoći koncentracijski trening.
Da biste se nosili s anksioznošću, vrijedi se okrenuti raznim metodama opuštanja i meditaciji. Uz to, tehnike meditacije mogu pomoći i u razvijanju svijesti.
Boreći se s pretjeranom sumnjičavošću, trebate se odreći mračnih maštarija. Izgrađivanje negativnih scenarija u vašim mislima o bilo kojoj situaciji dovodi do činjenice da se nivo interne anksioznosti povećava. Što se osoba više navija, postaje sve sumnjičavija i nepovjerljivija.
Ako se bolna sumnjičavost temelji na unutarnjim strahovima, bilo kakvim traumatičnim sjećanjima, onda ih treba razraditi. Nije uvijek moguće to učiniti sami. Tada biste trebali potražiti savjet i podršku od stručnjaka - psihologa, psihoterapeuta, psihoanalitičara. Važno je shvatiti da je ponekad prekomjerna sumnjičavost simptom opsesivno-kompulzivnog poremećaja ličnosti i tada ne možete bez suradnje sa stručnjakom.
Psihološka tehnika koja se temelji na dovođenju vlastitih strahova i iskustava do točke apsurda može vam pomoći da se nosite s neugodnim stanjem. Ne treba pokušavati suzbiti ili ugušiti tjeskobe i brige, već ih "napuhati" do te mjere da izgledaju komično i smiješno.
Vođenje dnevnika pomoći će vam da oslobodite glavu od opsesivnih misli. U njega trebate zapisati sva svoja iskustva, brige i strepnje. Vrijedno je opisati zastrašujuće situacije i kako su završile. U većini slučajeva pretjerana sumnja neće biti opravdana. A ako je sumnjivoj osobi teško racionalno analizirati životne situacije, ponovno čitanje dnevničkih zapisa omogućit će vam da drugačije gledate na događaje i rezultate iz njih.
Sumnjivoj osobi će biti korisno razviti naviku doslovnog promišljanja svojih djela i djela doslovno korak po korak. Na primjer, "sada ću otići u kuhinju i isključiti štednjak." U nekim je situacijama potrebno naglas izgovoriti akcioni plan, a zatim nastaviti s njegovom provedbom. Za veći učinak uvijek možete sa sobom ponijeti malu bilježnicu, u nju unoseći sve informacije o učinjenom.
